Nedavna studija objavljena u časopisu Nature Communications otkrila je da ostanak u formi i kontinuirano učenje novih stvari može produžiti životni vijek osobe

Tim istraživača na Sveučilištu u Edinburghu prikupio je podatke od više od 600.000 ljudi, kao i evidencije životnog vijeka njihovih roditelja, kao dio studije. Istraživački tim je bio u stanju utvrditi određene čimbenike koji uvelike utječu na životni vijek. Rezultati su pokazali da i pušenje cigareta i markeri povezani s dijabetesom igraju središnju ulogu u smanjenju životnog vijeka osobe. Prema nalazima, ljudi koji su teški pušači imaju povećan rizik smanjenja njihovog životnog vijeka za sedam godina.

Isto tako, prekomjerna tjelesna težina i drugi znakovi dijabetesa negativno su uključeni u skraćivanje životnog vijeka. Dva nova gena koja utječu na srce i imunološki sustav također su otkrivena da smanjuju životni vijek za oko osam mjeseci i pola godine. Međutim, usvajanje zdravijih životnih navika, kao što je prestanak pušenja i gubitak težine, može pomoći u povećanju očekivane životne dobi osobe.

Znanstvenici su također primijetili da ljudi koji čitav život uče i otvoreni su za nove stvari, povećavaju očekivanu životnu dob. “Naše istraživanje procijenilo je uzročne posljedice izbora načina života. Otkrili smo da, u prosjeku, pušenje dnevno smanjuje životni vijek za sedam godina, dok će gubitak samo jednog kilogram mase povećati životni vijek za dva mjeseca” – rekao je istraživač dr. Peter Joshi za Science Daily.

Druga studija otkrila vezu između čitanja i dužeg životnog vijeka Nedavni nalazi se podudaraju s podacima iz prethodne studije koja pokazuju da čitanje zapravo može povećati životni vijek osobe. Kao dio studije, tim znanstvenika je ispitivao 3635 ljudi u dobi između 50 i više godina. Istraživački tim je zatim kategorizirao sudionike u tri skupine. Jedna grupa je čitala 3,5 sati ili više tjedno, a ostale skupine su čitale do 3,5 sati tjedno ili uopće ne čitaju.

Rezultati su pokazali da sudionici koji čitaju više od 3,5 sata tjedno imaju 23 posto manju vjerojatnost da će umrijeti tijekom 12-godišnjeg razdoblja. Isto tako, oni koji su čitali do 3,5 sata tjedno imali su 17 posto smanjenjen rizik smrtnosti. Osim toga, 33 posto ne-čitatelja je umrlo tijekom praćenja u usporedbi sa samo 27 posto čitatelja knjiga. Istraživački tim je također primijetio da su čitatelji knjiga živjeli 108 mjeseci nakon roka, što je snažna suprotnost onima koji nisu čitali knjige koji su živjeli samo 85 mjeseci nakon predviđenog roka.

Prema istraživačima, čitanje knjiga može pružiti 23-mjesečnu prednost preživljavanja. Znanstvenici su također otkrili da je čitanje knjiga umjesto časopisa i novina rezultiralo dužim životnim vijekok među sudionicima. “Kognitivni angažman može objasniti zašto se vokabular, razmišljanje, koncentracija i vještine kritičkog razmišljanja poboljšavaju izlaganjem knjizi. Čitanje knjiga može potaknuti empatiju, društvenu percepciju i emocionalnu inteligenciju, a to su kognitivni procesi koji mogu dovesti do dužeg života … Prednosti čitanja knjiga uključuju dulji život u kojem ih čitamo … Robusnost naših otkrića sugerira da čitanje knjiga ne samo da može uvesti neke zanimljive ideje i likove, već može omogućiti i više godina za čitanje” – zaključili su istraživači.