Ima li diskriminacije u zakonu o neradnim plaćenim danima?
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izjasnit će se 30. decembra o Prijedlogu zakona o neradnim, plaćenim danima, u vrijeme vjerskih praznika u BiH, po kojem bi vjernici, zaposleni u svim institucijama, organizacijama i preduzećima trebali imati po pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih praznika. Sporno je jedino to što su izostavljeni oni građani koji se ne izjašnjavaju kao vjernici.
Vijeće ministara BiH utvrdilo je te uputilo u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih praznika u našoj zemlji. Zakonom je predviđen jednak broj - po pet neradnih dana za pripadnike svih vjerskh zajednica u BiH.
BiH je 2006. godine zaključila Osnovni ugovor sa Svetom Stolicom, a u oktobru 2007. s Pravoslavnom crkvom, te se obavezala da posebnim zakonom uredi neradne dane za katolike i pravoslavce. U toku je zaključivanje ugovora s Islamskom zajednicom BiH. Upitno je zašto su izostavljeni oni građani koji nisu deklarisani vjernici.
"Sve te dileme u onome što je kapacitet parlamenta treba razjasniti. Zapravo, to je stvar koja se mora učiniti na način kako je to učinjeno u EU", smatra Fehim Škaljić, poslanik SBB-a u Predstavničkom domu PSBiH.
A poznato je da u našoj zemlji mnogo toga nije po uzoru na zemlje Evropske unije. Ovakav prijedlog zakona je direktno kršenje ljudskih prava, jer se u njemu eksplicitno govori o pripadnicima vjerskih zajednica Srba, Hrvata, Bošnjaka i Jevreja, smatraju u organizaciji Kuća ljudskih prava. "Svako ima pravo da bude agnostik, ateist, skeptik, na kraju krajeva, i ne mora se čak izjašnjavati tako, ali time niko nema pravo, a ponajmanje država da njega diskriminira u odnosu na većinu", napominje Dženana Karup iz Kuće ljudskih prava.
Ministarstvo civilnih poslova predložilo je ovaj zakon, smatrajući da u njemu nema ništa diskriminatorno, te da su ispoštovane sve tradicionlane vrijednosti tolerancije i suživota u BiH.
"Smatra se da prijedlog zakona ne sadrži diskriminatorske odredbe, s obzirom da se njime svima omogućava da koriste pravo na plaćeno odsustvo za vrijeme vjerskih praznika, pri tome ne dirajući u prava svakog pojednica na slobodu vjerskog neopredjeljenja ili opredjeljenja", navodi se, među ostalim, u obrazloženju Ministarstva.
U Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH smatraju da je potrebno do kraja zakonski urediti ovu oblast i osigurati jednak tretman za sve građane: "Ombudsmeni BiH konstatuju da sva zakonska rješenja koja parcijalno uređuju predmetnu oblast mogu dugoročno ugroziti primjenu međunarodnih standarda o ljudskim pravima u BiH, te dovesti do kršenja Ustava BiH."
Zakon je moguće poboljšati kako ne bi bilo diskriminacije. "Postoji mogućnost raznih amandmana da se i oni koji ne iskazuju svoj svjetonazor kroz vjeru i ne prakticiraju, da se i njima odgovarajući broj radnih dana plati kao i onima koji su deklarisani vjernici", kaže Halid Genjac, šef Kluba Bošnjaka u Domu naroda PSBiH.
Nakon sjednice Zastupničkog doma Parlamenta BiH, 30. decembra bit će poznato na koji način će oni, koji se ne izjašnjavaju kao vjernici, koristiti svoje pravo na slobodne dane.
- 28 Dec, 2015
- 667 pregleda
- Bez komentara